Prijeđi na sadržaj

Knjiga Postanka

Izvor: Wikipedija
Stari zavjet
Judaizam, Protestantizam,
Katoličanstvo, Pravoslavlje
Deuterokanonske knjige
Pravoslavlje
Istočno i rusko
pravoslavlje
Istočno pravoslavlje
Novi zavjet
Portal: Kršćanstvo
VRU

Knjiga Postanka (heb. בראשׁית Berešit; grč. Γένεσις; lat. Genesis) prva je knjiga Staroga zavjeta i Petoknjižja, to jest židovske Tore. Kratica za ovu knjigu: Post.

Naziv

[uredi | uredi kôd]

Hrvatski naziv »Postanak« prevodi grčki i latinski Genesis, a označuje da se u ovoj knjizi govori o postanku svijeta i čovjeka, te o prapovijesti izraelskog naroda. Hebrejski naziv Berešit znači »u početku«, a to je prva riječ hebrejskoga teksta ove knjige.

Struktura

[uredi | uredi kôd]
Adam i Eva

Knjiga Postanka bitno se dijeli u dva dijela različitog opsega.

Prvi dio (Post 1-11) svojevrstan je uvod u povijest spasenja o kojoj će govoriti čitava Biblija. Govori o stvaranju svemira i čovjeka, o prvom grijehu i njegovim posljedicama, te o sve većoj pokvarenosti koja se širila među ljudima.

Drugi dio (Post 12-50) počinje s Abrahamom, praocem izabranog naroda, te nastavlja poviješću praotaca, Izaka i Jakova i njegovih dvanaest sinova, začetnika dvanaest izraelskih plemena, da bi završio dugim izvještajem mudrosnih značajki o Josipu, sinu Jakovljevu.

Književni sastav

[uredi | uredi kôd]

Danas se znanstvenici slažu da je Knjiga Postanka složeni spis u koji je uključeno više različitih tradicija. Potkraj 19. st., pod utjecajem Grafa i J. Wellhausena, razvila se teorija o četiri dokumenta koji su nastali u različito vrijeme i na različitim mjestima.

  • Najstariji od tih dokumenata bio bi tzv. Jahvistički dokument (kratko samo J) koji u izvješću o stvaranju rabi Božje ime Jahve (hebr. יהוה JHVH), a način njegova opisivanja je antropomorfan. Tome dokumentu pripada, primjerice, izvještaj o prvome grijehu. Ovaj je dokument, po toj teoriji, nastao u 9. st. pr. Kr. u Judi.
  • Drugi je Elohistički dokument (skraćeno E) koji Boga označuje imenicom Elohim (hebr. אֱלֹהִים), a nastao bi negdje nakon Jahvističkog, ali u Izraelu, da bi, nakon pada Sjevernog kraljevstva, bio pridružen Jahvističkom dokumentu i s njime stopljen. U ovom se dokumentu ne nalaze izvještaji o stvaranju svijeta i čovjeka, te počinje s Abrahamom.
  • Četvrti, i najmlađi, je Svećenički dokument (skraćeno P), nastao nakon povratka iz babilonskog progonstva, a njemu pripada, na primjer, prvi izvještaj o stvaranju, gdje je stvaranje svijeta raspoređeno na sedam dana.

Po teoriji bi dokumenti bili ujedinjeni oko 500.440. pr. Kr.

Ipak, ovakva precizna podjela pisanih tradicija do danas je našla brojne kritičare, kako one koji je žele modificirati, tako i one koji je žele sasvim odbaciti.

Sadržaj Knjige Postanka

[uredi | uredi kôd]
Noina arka

Prvih jedanaest poglavlja ove knjige na pučki način opisuju početke čovječanstva. U njima ne treba tražiti povijesne izvještaje, već izričaj vjere njezinih pisaca. Pritom, oni su se služili predajama, legendama i mitovima kakvi su postojali i u okolnim narodima i snažnim kulturama poput egipatske i babilonske. Glavna je poruka te knjige da je čitav svemir nastao Božjim zahvatom, a vrhunac je njegova djela bilo stvaranje muškarca i žene. Isto tako, ovaj prvi dio knjige nastoji objasniti i porijeklo zla, patnje i smrti, te dati odgovore na ta vječna čovjekova pitanja.

U drugom dijelu knjige (Post 12-50) povijest praotaca prikazana je kao obiteljska povijest, te skuplja različite tradicije o Abrahamu, Izaku, Jakovu i Josipu. Riječ je o pučkoj povijesti koja se zaustavlja na događajima iz osobnog života i slikovitim prikazima, te se i ne pokušava uklopiti u tadašnju opću povijest. Možemo ovdje govoriti jedino o religijskoj povijesti, jer je u svim važnijim trenucima prisutan Bog kao onaj koji djeluje i potiče. Poruka ovog dijela sastoji se u sljedećem: postoji jedan Bog, on je oblikovao jedan narod i njemu dao jednu zemlju. Bog je Jahve, narod je Izrael, a zemlja je Sveta, Obećana zemlja (u ovoj knjizi označena kao Kanaan).

Knjiga završava odlaskom praotaca u Egipat.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Postanak
Wikizvor ima izvorni tekst Postanak (Šarić)
Wikizvor ima izvorni tekst Stvaranje